Tradicijska arhitektura

Kamen i uvjeti života su određivali značajke tradicijske arhitekture, bez iznimke je prisutna razumna štednja prostora, materijala i radne snage. Usporedo s osvajanjem područja gradnjom kuća i nastavanjem razvijale su se i tehnike gradnje bunara, štala, guvna te suhozida kao posebnog oružja u kultivaciji prirode i njenog kroćenja za čovjeka. Srce i dušu svake kuće činilo je ognjište sa prostorom za spremanje hrane, razgovore, pjesmu i štošta drugo.U ljepotu ovih kuća skladnih omjera, ravnih linija i geometrijske sažetosti ugrađena je iskonska funkcionalnost koja ih čini svevremenima.

Graditeljski izričaj Triljskog kraja u potpunosti se uklapa u tradicijsku zbirku Dalmatinske zagore, koji vrijednosno i stilski ne zaostaje ni najmanje za tipičnim oblicima stare Dalmacije, a može se pronaći u selima i zaseocima kao što su: Voštane, Velić, Vrpolje...

Sklop starih mlinica nastao u čistoj i netaknutoj prirodi , uz izvor rijeke Grab po kojem su mlinice i dobile ime. Najstarije datiraju iz 17.st., a gradile su se sve do 19.st., od kojih su neke još i danas u funkciji i dopuštaju povratak u prošlost...

Na području Vrpolja nalazi se ukupno 16 lokvi, bunara i čatrnja, koji su spomenici kulturne baštine tradicijskog graditeljstva, nekada služili za opskrbu vodom mještana te njihove stoke. Osim opskrbom vodom kroz cijelu godinu, bivaju i simboli višeg kulturnog značaja...

Novosti

  • 04. ožujka 2024.

    Na temelju članka 18. stavka 6. i članka 22. stavka 2. Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN52/19 i 42/20), članka 3. Pravilnika o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati zaposleni u turističkim zajednicama (NN13/22), članka 41. Statuta Turističke zajednice grada Trilja (Službeni glasnik grada Trilja 2/2020) i Odluke Turističkog vijeća Turističke zajednice grada Trilja o ponovljenom raspisivanju natječaja za direktora/direktoricu Turističke zajednice grada Trilja,.....

Obavijesti